MIŠLJENJA I KOMENTARI

Veštačka inteligencija – egzistencijalni rizik za čovečanstvo?!
Foto: Medija centar Beograd

Veštačka inteligencija – egzistencijalni rizik za čovečanstvo?!

Za Medija centar Beograd piše Dragan Bisenić/15. februar 2024. godine

Ilon Mask je nedavno objavio da je njegov startap Neuralink prvi put ugradio elektronski čip u ljudski mozak. Ilon Mask dodaje da je pacijent dobro i da prvi rezultati pokazuju obećavajuću neuronsku aktivnost. Ova vest je ohrabrujuća, koliko i zastrašujuća. Ohrabrujuća je jer može da pomogne teško obolelim ljudima, ali je zastrašujuća u suočavanju sa svim drugim njenim mogućnostima. 

Svrha ovog implantata, veličine novčića, prvenstveno je medicinska. Cilj je da se omogući paralizovanim ljudima da deluju na svoju okolinu ili da se poboljša sudbina pacijenata s Parkinsonovom bolešću. Mask je čak precizirao da je primarna namena ovog čipa nakalemljenog na naš mozak namenjena ljudima koji ne mogu da pokreću svoje udove. Fantastično je da je uređaj dizajniran da omogući primaocu da kontroliše mobilni telefon koristeći samo misao.

Prema Masku, biće potrebno 6 godina da se završi studija o implantu koji je upravo nakalemljen u ljudsko biće. Naravno, naučnici će reći da Ilon Mask nije prvi koji je radio na ovom pitanju. Biće u pravu, ali posmatrači obraćaju više pažnje na napredak Ilona Maska od drugih, i u pravu su. Sviđalo se to nekome ili ne, Mask se u javnosti doživljava kao genije. Poštovanje prema njemu iskazuju ljudi veoma različitih opredeljenja. Ruski predsednik Putin ga je pohvalio u intervjuu s Takerom Karlsonom, što znači da mu ne zamera previše što snabdeva Ukrajinu mrežom Starlink satelita, bez kojih smisleno ukrajinsko vođenje rata ne bi bilo mogućno. Kada je Putin rekao da rat može da bude gotov za nekoliko nedelja, ukoliko Zapad prestane da isporučuje naoružanje Ukrajini, propustio je da kaže da taj rok može da bude i mnogo kraći. Dovoljno bi bilo samo da Mask spreči Ukrajini pristup svojim satelitima, što je nekoliko puta već pretio. 

Nema onih koji poznaju druge ljude, osim Maska, koji su, počevši od ničega, revolucionisali tržište električnih automobile brendom kao što je Tesla. Nema mnogo onih koji revolucionišu svemirsku oblast sa svojom kompanijom poput Space X tako što razvijaju prvu raketu za višekratnu upotrebu u istoriji.

Ipak, ovaj napredak Ilona Maska plaši ljude. Sve dok ovi elektronski čipovi presađeni u naš mozak imaju primarni cilj da omoguće paralizovanim  bolesnicima da ponovo hodaju, to je sjajno! Ako želimo da slepima vratimo vid ili izlečimo psihijatrijske bolesti poput depresije, aplaudiramo obema rukama. Ako nam dozvoljava da govorimo nekoliko jezika, to je još sjajnije. Ali, Mask je najavio da će ovi čipovi umetnuti u ljudski mozak takođe imati za cilj da spreče da nas prestigne veštačka inteligencija ili roboti obogaćeni veštačkom inteligencijom. U suprotnom, čovečanstvo bi rizikovalo da nestane izumirući, upozorava Mask.

I tu se pojavljuju ili će se pojaviti etička i društvena pitanja. Svi ovi pronalasci takođe imaju crnu stranu, a koristi se brzo mogu nadmašiti crnom stranom ovih inovacija. Mask to dobro zna. Njegov startap Neuralink možda će brzo da pomrači slavuTesle i Space X. Jer ako ove dve kompanije, koje je osnovao od nule, imaju za cilj da redefinišu šta će ljudi raditi u budućnosti, njegov startap Neuralink će redefinisati šta će ljudi biti u budućnosti.

Mask i bivši izvršni director Gugla, Erik Šmit, pojačavaju upozorenja o svojoj zabrinutosti da bi lažna napredna veštačka inteligencija jednog dana mogla da ima smrtonosne posledice po čovečanstvo.

Šmit je tvrdio da je veštačka inteligencija „egzistencijalni rizik“ za čovečanstvo koji bi mogao da dovede do „mnogo, mnogo, mnogo, mnogo ljudi povređenih ili ubijenih“ što više bude napredovala u narednim godinama. Mask je uporedio potencijalne rizike sa scenarijem sudnjeg dana iz naučno-fantastičnog filma Džejmsa Kamerona „Terminator“ iz 1984.

Pored osnovnog pitanja medicinskog uspeha, prvi implant postavlja još nekoliko etičkih pitanja. Prvo, postavlja se pitanje dokle treba ići sa ovom tehnologijom, jer sam Mask ne krije da cilja na kiborga, odnosno na integraciju kompjutera, veštačke inteligencije i ljudi da bi stvorili nadljude. I strahuje se da će se čip jednog dana koristiti za kontrolu uma.

Hiljade istraživača veštačke inteligencije i kompjuterskih naučnika potpisalo je otvoreno pismo koje je objavljeno 2015. i pozivalo na zabranu ofanzivnog autonomnog oružja.

„Tehnologija veštačke inteligencije je dostigla tačku u kojoj je postavljanje takvih sistema — praktično ako ne i zakonski — izvodljivo u roku od nekoliko godina, a ne decenija, a ulozi su visoki: autonomno oružje je opisano kao treća revolucija u ratovanju, posle baruta i nuklearnog oružja “, stoji u pismu, koje su potpisali i izvršni direktor Tesle Ilon Mask, suosnivač Epla Stiv Voznijak, generalni direktor Tvitera Džek Dorsi i pokojni naučnik Stiven Hoking.

Govoreći na istoj konferenciji dan ranije, Mask je upozorio da postoji „šansa koja nije nula“ da bi lažna napredna veštačka inteligencija mogla da uništi čovečanstvo.„Postoji šansa različita od nule da se dogodi Terminator. To nije nula procenata", rekao je Mask. „Mala je verovatnoća uništenja čovečanstva, ali nije nula. Želimo da ta verovatnoća bude što je moguće bliža nuli.

Mask je takođe ukazao na mogućnost da bi napredni sistem veštačke inteligencije odlučio da stavi čovečanstvo „pod strogu kontrolu“. SAD su drastično nedovoljno pripremljene za doba veštačke inteligencije, smatra grupa stručnjaka kojom predsedava bivši izvršni direktor Gugla Erik Šmit.

Komisija za nacionalnu bezbednost za veštačku inteligenciju upozorila je nedavno u izveštaju od 756 stranica da bi Kina uskoro mogla da zameni SAD kao svetska „super sila“ i predočila da postoje ozbiljne vojne implikacije koje treba razmotriti.

„Amerika nije spremna da brani ili da se takmiči u eri veštačke inteligencije“, napisali su Šmit i potpredsednik Bob Vork, koji je ranije bio zamenik američkog sekretara za odbranu. "Ovo je teška stvarnost sa kojom se moramo suočiti."

Komisija je počela svoju reviziju u martu 2019. godine, a ovo je njen konačni izveštaj za predsednika i Kongres. Komisija od 15 članova uključuje tehnologe, stručnjake za nacionalnu bezbednost, poslovne rukovodioce i akademske lidere. Šmit i Vork kažu da izveštaj predstavlja „strategiju za odbranu od pretnji veštačke inteligencije, odgovorno korišćenje veštačke inteligencije za nacionalnu bezbednost i pobedu u širem tehnološkom takmičenju zarad našeg prosperiteta, bezbednosti i blagostanja“.

Inženjer mašinskog učenja Majkl Lavel rekao da mora da postoji međunarodna zabrana oružja za donošenje odluka sa veštačkom inteligencijom, slično konvenciji o hemijskom oružju. Samim Viniger, istraživač veštačke inteligencije u Berlinu, vidi stvari drugačije, govoreći da će AI oružje i roboti ubice učiniti današnje oružje još smrtonosnijim.„Usvajanje oružja sa veštačkom inteligencijom je brutalno ludilo i svi to znaju, pa ipak, zaposleni u trustovima mozgova od Vašingtona do Pekinga nas uveravaju da je to „napredak i neophodno“, opominje Viniger.

Kina je izjavila da želi da bude globalni lider u veštačkoj inteligenciji do 2030. Autori izveštaja kažu da je od vitalnog značaja da SAD učine sve što mogu da eliminišu šansu da se to dogodi.

„Moramo da pobedimo u takmičenju veštačke inteligencije koje intenzivira stratešku konkurenciju sa Kinom“, saopštili su Šmit i Vork. „Planovi, resursi i napredak Kine trebalo bi da se tiču svih Amerikanaca. Ozbiljno shvatamo ambiciju Kine da nadmaši Sjedinjene Države kao svetskog lidera veštačke inteligencije u roku od jedne decenije.“

Evopska unija priprema u Evropskom parlamentu prvi set zakona u svetu koji će regulisati i ograničiti upotrebu veštačke inteligencije. Henri Kisindžer, koji je zajedno sa Erikom Šmitom, napisao nezaobilaznu knjigu „Veštačka inteligecija i naša ljudska budućnost“, tražio je da se na veštačku inteligenciju primene ista pravila ograničavanja kao i na nuklearno oružje. 

Ali, izazovi koje danas predstavlja veštačka inteligencija nisu samo drugo poglavlje nuklearnog doba. Istorija nije kuvar sa receptima koji mogu da se prepisuju doveka kako se prave palačinke. Razlike između veštačke inteligencije i nuklearnog oružja su u najmanju ruku značajne kao i sličnosti. Pravilno shvaćene i prilagođene lekcije naučene u oblikovanju međunarodnog poretka koji je proizveo skoro osam decenija bez rata velikih sila, nude najbolje smernice koje su dostupne liderima koji se danas suočavaju sa veštačkom inteligencijom. Činjenica da se sada obeležava 78 godina mira među nuklearnim silama, treba da posluži da inspiriše sve da savladaju revolucionarne, neizbežne izazove naše budućnosti veštačke inteligencije, a time i Maskove rizične i dvosmislene inovativnosti.

Autor je novinar i publicista

Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.