Republika Srpska: KOMPROMITACIJA NVO I SVIH KOJI ZA SVOJ RAD PRIMAJU STRANE DONACIJE
Za Medija centar Beograd piše Branko Todorović/20. novembar 2023.
Nedavno je raspisan drugi poziv za Interreg Danube Region, program transnacionalne saradnje, koji finansira Evropska Unija sa oko 40 miliona evra donacije. Specifični ciljevi poziva su vezani za klimatske promjene, održivo upravljanje vodama, tržište rada, kulturu i turizam, jačanje institucionalnih kapaciteta, te obrazovanje i doživotno učenje. Zainteresovani za ove projekte iz Republike Srpske, treba da se obrate Vladi RS, konkretno Ministarstvu privrede Republike Srpske.
Naravno da je izuzetno važno da je neko iz Brisela spreman dati snažni finansijski podsticaj rješavanju životnih pitanja građana u regionu, o kojima naše vlade i institucije vode vrlo malo računa ili ih u potpunosti ignorišu. U proteklih više od 25 godina vlast u RS i institucije su dobile milijarde bespovratnih donacija o kojima ne postoje transparentne informacije u javnosti. Većina tog novca trošena je u dogovoru sa donatorima, a javnost najčešće nije bila upoznata sa detaljima tih ugovora.
Poslednjih godinu dana vlast u RS je pokrenula intenzivnu kampanju u pokušaju kompromitacije NVO, ali i svih drugih, koji primaju strane donacije, kao podršku za svoje aktivnosti. Zbog toga ova vijest djeluje iznenađujuće, da se Vlada RS stavlja u ulogu "stranog agenta" koji je spreman da primi milione briselskih donacija, i da realizuje predviđene projekte. Po čemu se strane donacije, koje primaju nevladine organizacije razlikuju od stranih donacija koje primaju institucije? Donatori su vrlo često isti, procedure slične ili iste, te uslove koje treba ispuniti, i poslovi koje treba obaviti. Razlika je samo u tome što su institucije dobile nekoliko hiljada puta više novca od nevladinih organizacija, i što se donatori, očigledno mnogo lakše odlučuju da pomognu institucije od najvišeg do lokalnog nivoa nego nevladine organizacije.
Zbog toga je veoma teško razumjeti ideju vlasti u Republici Srpskoj, da uvede nove zakone, kojima bi se u velikoj mjeri zakomplikovalo finansiranje, rad i položaj nevladinih organizacija u RS.
Nevladine organizacije u RS su malobrojne, prilično nerazvijene i skoncentrisane na nekoliko većih gradova, realno gledano, u najvećoj mjeri su usmjerene na socijalna pitanja i programe solidarnosti sa željom da popune prazninu koju ostavlja nesposobna i loše organizovana vlast. Kao takve NVO su davale doprinos demokratskom dijalogu RS, te afirmaciji slobode govora i mišljenja.
Očigledno da je to nekome smetalo. Potpuno suprotno međunarodno preuzetim obavezama, potpuno suprotno domaćim zakonima vlast želi da zabrani i uskrati građanska, politička, socijalna i kulturna prava, uključujući prava na razvoj i pristup resursima.
Očigledno je da niko u Vladi RS nema informacije o tome koji su standardi UN-a i preporuke za kreiranje i održavanje povoljnog okruženja u kome organizacije civilnog društva mogu imati slobodan pristup resursima u državi u kojoj rade, uključujući i slobodan pristup stranom finansiranju. Očigledno je da vlast u RS ne uviđa značaj demokratske otvorenosti za unapređenje održivog razvoja.
Zbog toga se pitam da li je neko u Vladi RS pročitao dopis koji je 23.10.2023. godine stigao iz odjela za ljudska prava UN-a u Ženevi, u kome se ukazuje, da bi restriktivne izmjene zakona o registrovanju i finansiranju civilnog društva u RS predstavljale kršenje međunarodnih standarda, normi i običaja, te kršenje domaćih zakona.
U tom dopisu iz UN-a se traži od vlasti RS-a da "osiguraju hitno povlačenje nacrta Zakona Republike Srpske o posebnom registru rada neprofitnih organizacija". Nismo primjetili da je bilo ko iz vrha vlasti RS na ovo reagovao, ili da su to prenijeli mediji pod kontrolom vlasti. U dopisu iz UN-a se takođe traže odgovori, na koji način će predviđeni nacrt zakona, osigurati slobodu udruživanja u RS, uz puno poštovanje međunarodnih obaveza BiH prema Članovima 19. i 22. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.
Dopis Vladi Republike Srpske su potpisali:
Fionnuala Ni Aolain, Specijalna izvjestiteljka za promociju i zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u borbi protiv terorizma
Clement Nyaletsossi Voule, Specijalni izvjestitelj za prava na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja
Mary Lawlor, Specijalna izvjestiteljka za položaj boraca za ljudska prava
Za pretpostaviti je da iz Banja Luke u Ženevu neće otići nikakav odgovor. Veliko je pitanje, da li je neko u Vladi RS pročitao dopis? Ako jeste može uvidjeti koliko je nacrt novog zakona iracionalan i besmislen. Takođe, pitanje je da li u Vladi RS ima neko dovoljno stručan, da odgovori na konkretna pitanja koja su stigla iz UN-a.
Nekompetentnost ljudi u vlasti je poražavajuća i nanosi nepopravljivu štetu građanima i procesima u Republici Srpskoj.
Autor je izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj