UNHCR apeluje na države da do 2024. godine okončaju neizvesnost u kojoj se nalaze apatridi

UNHCR apeluje na države da do 2024. godine okončaju neizvesnost u kojoj se nalaze apatridi

Ženeva – Beograd, 11. novembar 2020. godine

COVID-19 pogoršava patnje miliona apatrida širom sveta, upozorio je danas Filipo Grandi, Visoki komesar UN-a za izbeglice. 

Obeležavajući šestu godišnjicu kampanje #IBelong koju je pokrenuo UNHCR sa namerom da eliminiše apatridiju do 2024, Grandi je pozvao svetske lidere da uključe i zaštite osobe bez državljanstva, te da učine hrabre i brze poteze da iskorene apatridiju.

„Pandemija virusa COVID-19 pokazala je, više nego ikada, potrebu za inkluzijom i neodložnost nalaženja rešenja za apatridiju. Pandemija ne pravi diskriminaciju između državljana i nedržavljana. Nema zemlje, društva ili zajednice u svetu u čijem je interesu da ljudi budu bez državljanstva i da žive na marginama društva” rekao je Grandi.

„Potrebno je da udvostručimo napore da rešimo ovu uvredu za čovečanstvo u XXI veku.”

U odsustvu važnih zakonskih prava i često bez pristupa osnovnim uslugama, mnogi apatridi su politički i ekonomski marginalizovani, žrtve diskriminacije i podložni ekploataciji i zlostavljanju. U mnogim zemljama apatridi, uključujući i izbeglice bez državljanstva, žive u neuslovnim i neadekvatnim sanitarnim uslovima koji mogu povećati rizik od infekcije.

Mada je globalne podatke teško pribaviti obzirom da populacije apatrida retko bivaju izbrojane ili uključene u nacionalne popise stanovništva, 76 zemalja u svetu prijavilo je UNHCR oko 4,2 miliona apatrida. Pretpostavlja se da je stvaran broj ovih ljudi znatno veći.

Uprkos značajnom napretku koji je ostvaren u oblasti smanjenja broja apatrida u svetu od početka kampanje u novembru  2014, pandemija koronavirusa sada je pogoršala mnoge probleme i nepravde sa kojima se suočavaju osobe bez državljanstva.

„Bez državljastva, mnogi apatridi nemaju pristup niti su uključeni u osnovne zdravstvene usluge ili mreže socijalne sigurnosti. Ostavljeni su, krajnje ranjivi, da se suoče sa ovom pandemijom” rekao je Grandi.

Međutim, neke države pokazale su vođstvo uključivanjem apatrida u svoje planove za reagovanje na COVID-19 i obezbedile im pristup testiranju, hrani, odeći i maskama. Neke vlade su upis u matične knjige rođenih i druge vidove pristupa ličnim dokumentima proglasile obaveznim uslugama, i održale njihov rad uprkos pandemiji čime je sprečen nastanak novih slučajeva apatridije.

Tokom prethodnih godina, Srbija je ostvarila značajan napredak na polju prevencije i iskorenivanja apatridije kroz zakonske izmene i ujednačavanje prakse postupajućih organa na lokalnom nivou. Sve je to doprinelo i smanjenju broja osoba u riziku od apatridije kojima nedostaje neki od osnovnih ličnih dokumenata, ali i onih čija činjenica rođenja nikada nije upisana u matične knjige rođenih. UNHCR trenutno finansira treće istraživanje koje bi trebalo da ponudi precizniji uvid u broj osoba u riziku od apatridije u Srbiji, kao i da istraži kako se postojeći propisi sprovode u praksi i koji su razlozi pojave novih slučajeva lica u riziku od  apatridije. Kako bi se borio protiv ove negativne pojave, naročito onda kada ona pogađa novorođenu decu, UNHCR u Srbiji je 2019. godine potpisao novi Sporazum o razumevanju sa Ministarstvom državne uprave i lokalne samouprave i Zaštitnikom građana. Kroz saradnju koja je u prošlosti dala odlične rezultate i bila primer dobre prakse, UNHCR zajedno sa vlastima u Srbiji, nezavisnim državnim organom, kao i svojim partnerima iz civilnog društva nastavlja sa aktivnostima koje promoviše #IBelong kampanja. 

„Apatridija je problem koji je lako rešiti i sprečiti – pitanje političke volje da se promene status i život jednog čoveka – a posledice nedelovanja, posebno u jeku pandemije, mogu biti opasne po život” rekao je Grandi.

„Da bismo zaštitili i sačuvali živote, apelujemo na vlade da eliminišu apatridiju i osiguraju da niko ne bude izostavljen.”

Osnovne informacije:

 

 

Od početka kampanje #IBelong:

  • Približno 350.000 apatrida steklo je državljanstvo u različitim krajevima sveta: Kirgistanu, Keniji Tadžikistanu, Tajlandu, Rusiji, Švedskoj, Vijetnamu, Uzbekistanu i na Filipinima.
  • 25 država pristupilo je dvema konvencijama UN-a o osobama bez državljanstva, čime se broj potpisnica Konvencije o statusu lica bez državljanstva iz 1954. godine popeo na 94 države, a potpisnica  Konvencije o smanjenju broja lica bez državljanstva iz 1961. godine na 75 država.
  • 16 država je uspostavilo ili unapredilo postupku utvrđivanja statusa apatrida da bi identifikovalo osobe bez državljanstva na svojoj teritoriji, a neke su ponudile i olakšice u postupku sticanja državljanstva.
  • 8 država dopunilo je svoje zakone o državljanstvu da bi omogućilo upis u državljanstvo deci rođenoj na njihovoj teritoriji a koja bi inače ostala bez državljanstva. Dve države izmenile su svoje zakone o državljanstvu i omogućile majkama da prenesu državljanstvo na svoju decu jednako kao i očevi.

 

Geneva – Belgrade, 11 November 2020

UNHCR urges states to end limbo for stateless people by 2024

COVID-19 is worsening the plight of millions of stateless people worldwide, UN High Commissioner for Refugees Filippo Grandi warned today.

Marking the sixth anniversary of UNHCR’s #IBelong Campaign, aimed at ending statelessness by 2024, Grandi called on world leaders to include and protect stateless populations and make bold and swift moves to eradicate statelessness.

“The COVID-19 pandemic has shown more than ever the need for inclusion and the urgency to resolve statelessness. A pandemic doesn’t discriminate between citizens and non-citizens. It is not in any state’s, society’s or community’s interest for people to be left stateless and living on the margins of society,’ Grandi said.

“We must redouble efforts to resolve this affront to humanity in the 21st century.”

Lacking important legal rights and often unable to access essential services, many stateless people are politically and economically marginalized, discriminated against and vulnerable to exploitation and abuse. In many countries, stateless people, including stateless refugees, live in sub-standard and inadequate sanitary conditions which can increase the risk of disease.

Though global data is hard to obtain as stateless populations are not always accounted for or included in national censuses, some 4.2 million stateless people are reported by UNHCR in 76 countries. The actual number is believed, however, to be substantially higher.

While significant progress has been made in reducing statelessness worldwide since the launch of the campaign in November 2014, the coronavirus pandemic has now exacerbated many of the difficulties and injustices that stateless people face.

“Without citizenship, many stateless people do not have access to or are not included in essential public health services and social safety nets. They have been left extremely vulnerable in the face of this pandemic,” said Grandi.
Some countries have, however, shown leadership by including stateless people in their response to COVID-19, ensuring they have access to testing and treatment, food, clothing and masks.  Some governments have made birth registration and other forms of civil documentation an essential service, maintaining operations despite the pandemic, helping to prevent new cases of statelessness arising.

In recent years, Serbia has achieved significant progress in prevention and eradication of statelessness by introducing legal changes and consistency into the practice of competent authorities at the local level. All this contributed also to reduction of the number of persons at risk of statelessness lacking one or more personal documents including those whose birth was never registered. UNHCR is currently supporting a third survey that should give a better insight into the number of persons at risk of statelessness in Serbia. The survey should also provide information related to practical implementation of the effective legislation and the reasons for emergence of new cases of persons at risk of becoming stateless. In order to combat this negative phenomenon, particularly its effect on the new-born children, UNHCR Serbia signed – in 2019 – a new Memorandum of Understanding with the Ministry of State Administration and Local Government and the Ombudsman. Building on the cooperation that has rendered excellent results thus far and has constituted a best practice example, UNHCR and the Serbian authorities, an independent State authority and its civil society partners continue pursuing the activities promoted by #IBelong campaign. 

“Statelessness is an easily resolvable and preventable issue – a matter of political will to change a person’s status and life - yet the consequences of inaction especially during the middle of a pandemic can be life-threatening,” said Grandi.

“To protect and save lives, we urge governments to resolve statelessness and make sure that no one is left behind.”

Background information:

Since the start of the #IBelong Campaign:

  • Almost 350,000 stateless people acquired a nationality in places as diverse as Kyrgyzstan, Kenya, Tajikistan, Thailand, Russia, Sweden, Viet Nam, Uzbekistan and the Philippines.
  • There have been 25 accessions to the two UN Statelessness Conventions, amounting to 94 countries that are now party to the 1954 Convention relating to the Status of Stateless Persons, and 75 to the 1961 Convention on the Reduction of Statelessness.
  • 16 countries have also established or improved statelessness determination procedures to identify stateless people on their territory, with some offering a facilitated pathway to citizenship.
  • 8 states have amended their nationality laws to grant nationality to children born in their territory who would otherwise be stateless, and two States have reformed their nationality laws to allow mothers to confer nationality to their children on an equal basis with fathers.

 

 

 

 

 

 

Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.