PRAVO NIJE PRIVILEGIJA - Konferencija o položaju izbeglica i tražilaca azila u Srbiji
U Medija centru u Beogradu danas je održana konferencija za novinare o položaju izbeglica i tražilaca azila u Srbiji pod nazivom „Pravo NIJE privilegija“, u organizaciji Centra za istraživanje i razvoj društva IDEAS.
Na konferenciji su predstavljene aktivnosti koje su realizovane tokom prethodnih godinu dana sa ciljem unapređenja položaja tražioca azila i izbeglica, podaci iz novog AIDA izveštaja za Srbiju, koji predstavlja deo Informacione baze podataka o azilu Evropskog saveta za izbeglice i izgnanike (ECRE). Takođe, razgovaralo se o dostupnosti usluga i stepenu inkluzije i integracije tražioca azila i izbeglica u našoj zemlji, kao i rezultatima rada IDEAS-ovog Saveta za izbeglice, jedinog tela u Srbiji koji omogućava aktivno učešće izbeglica i tražilaca azila u formulisanju i rešavanju izazova sa kojima se svakodnevno susreću.
Tamara Vlaškalin iz Centra za istraživanje i razvoj društva IDEAS na otvaranju konferencije rekla je da je prema relevantnim statističkim podacima nadležnih organa, u Srbiji tokom 2022. godine registrovano 120.000 novopridošlih izbeglica i migranata, što je duplo više u odnosu na 2021. godinu.
Soufane Adjali, predstavnik Visokog komesara UN za izbeglice u Srbiji ukazao je da je izbeglica čovek koji može da se vrati ako ima mogućnost da se vrati i da nije izbegao jer želi da se šeta svetom. „108 miliona ljudi u 2022. koji su na putu nemaju drugu mogućnost jer njihova država ne može da im pruži zaštitu. Zbog sukoba u Sudanu i ostalim krajevima sveta broj izbeglica će uskoro biti veći“, naveo je Adjali.
On je podsetio da je UNHCR u Srbiji prisutan skoro 15 godina, kao i da je Srbija primala ljude otvorenih ruku tokom 2015. godine, kada su posebnu saradnju ostvarivali sa Komeserijatom za za izbeglice i migracije Republike Srbije. On je posebno istakao da je za UNHCR je važno da se glas izbeglica čuje i da oni postanu aktivniji u svojoj zaštiti.
Richard Kohli, šef razvojne saradnje Ambasade Švajcarske se, takođe, osvrnuo na saradnju sa Komeserijatom za za izbeglice i migracije Republike Srbije i govorio o položaju izbeglica u skladu sa projektima koji podržavaju.
„Migraciono parternstvo je krucijalna komponenta saradnje između Srbije i Švajcarske više od 30 godina, uz uvažavanje evropskih normi i standarda. Trenutno naš program saradnje je fokusiran na ekonomski razvoj i zapošljavanje, demokratsko upravljanje i civilno društvo, kao i održivi razvoj, a migraciono partnerstvo je integralni deo pomenutog programa i omogućava podršku u zaštiti prava migranata i izbeglica, kao i borbi protiv trgovine ljudima. Naša saradnja sa IDEAS je deo ovog programa“, objasnio je on.
Kohli je dodao da im je sve navedeno pomoglo steknu uvid kako je živeti u Srbiji kao tražilac azila ili izbeglica. „Na primer, naučili smo o ključnoj obavezi da prvo saslušamo tražioce azila i izbeglice, a potom da ih direktno uključimo u program implementacije. Drug ključni faktor uspeha je učešče lokalnih zajednica. Primer toga je Savet izbeglica kojim rukovodi IDEAS, koji omgućava da se glas izbeglica čuje. Menjanje predominatno negativnog narativa o migracijama i izbeglištvu je, takođe, jedan od glavnih prioriteta, kao i spajanje studenata novinarstva sa migrantima i izbeglicama uz posredovanje Humanitarne organizacije „Vojvodina“, što je još jedan od primera dobre prakse“, rekao je on.
Kohli je izrazio uverenje da dobra praksa upostavljena od strane IDEAS i ostalih nevladinih organizacija može doprineti održivijem pristupu integracije izbeglica.
„Srbija jeste tranzitna zona, ali je njena teritorija smeštana na najfrekventnijoj ruti za migrante u Evropi. Za osobe kojima se garantuje izbeglički status, po našem sopstvenom iskustvu, integracija je krucijalna stvar“, zaključio je Kohli.
Svetlana Velimirović, zamenica komesara za izbeglice i migracije Republike Srbije je istakla da Srbija ima veoma dinamičnu sliku kada su migracije u pitanju, a naročito kada je reč o prinudnim migracijama.
„Ono što uoči dana izbeglica ne bi trebalo da se zaboravi jeste da mi još uvek imamo dvadeset hiljada izbeglica sa statusom iz bivših jugoslovenskih republika, koje još uvek nisu uspele ili ne žele da se vrate pod zaštitu svoje matične države, a iz nekog razloga ne mogu ili ne žele da se integrišu i uzmu državljanstvo Republike Srbije“, podsetila je ona.
Velimirović je ukazala da je od 2015. godine zastupljen najvidljiviji talas mešovitih migracija koji tranzitira kroz Srbiji u kojem se nalazi veliki broj lica u potrebi za međunarodnom zaštitom. „Samo prošle godine je 124.000 ljudi prošlo kroz Srbiju, svega 4000 je izrazilo nameru da zatraži azil, a 320 je podnelo zahtev za azil. Samo 30 lica je prošle godine dobilo azil, odnosno međunarodnu zaštitu“, navela je ona.
Zamenica komesara za izbeglice i migracije Republike Srbije je rekla da država Srbija pruža podršku svim licima koja se nalaze u ranjivom položaju od 2015. godine, a da je podrška EU kao glavnog donatora omogućila osnovne uslove za prihvat, sklonište, hranu i odgovarajuću informaciju, a potom i pristup proceduri azila. Dodala je da se ta saradnja ostvaruje sa UNHCR-om i nevladinim organizacijama koje pružaju pravnu pomoć i pravno savetovanje, od kojih je jedna i IDEAS.
„Jedna od ključnih stvari u odgovoru države je borba protiv krijumčarenja. Ova lica su u ranjivom položaju kada su u mreži krijumčara, pogotovo što je njihovo zadržavanje u Srbiji sve kraće. Lica kojima je odobren azil ima jako malo. Kada izbeglice budu rešile da ostaju i da koriste pravo na azil u Republici Srbiji to će biti pokazatelj da je Srbija zemlja koja zaista ekonomski, politički i demokratski napreduje i postaje poželjna da se tu nastavi život i pruži zaštita. Mi smo najpre stvorili pravni i institucionalni okvir, koji uvek može da se unapredi i iz tog razloga radimo istraživanja kako bismo shvatili šta su najveće prepreke integracije. Obezbeđena su sredstva od strane države za ovaj skroman broj lica koja su dobila zaštitu i uspostavljaju se različiti kanali i mreže privatnih preduzeća zarad lakšeg zapošljavanja, koje je ključno za integraciju i njihov ostanak u Srbiji“, istakla je ona.
Velimirović je naglasila da iskustvo postoji, kao i da se sistem unapređuje, ali da „ovo nije posao za jednu instituciju i jednog aktera, zato je važno da svi zajedno rade na ovom zadatku i da isti unapređuju“.
Marko Milanović, direktor Centra za istraživanje i razvoj društva IDEAS je objasnio da je Zapadno-balkanska ruta jedan je od glavnih mešovitih migracionih puteva prema zemljama EU, i čini 45% svih zabeleženih pokušaja iregularnih prelaska granica (145.600 iregularnih prelazaka granice).
Statistike koje je prisutnima predočio pokazuju da je među zemljama na ruti, u Srbiji zabeležen najveći broj izbeglica i migranata (63%).
„Najčešće se rutom kreću osobe iz Avganistana i Sirije, koji čine više od polovine stranaca (glavne zemlje koje „generišu izbeglice“), kao i iz Pakistana, Tunisa i Turske, pri čemu su najčešće zemlje destinacije Nemačka, Italija i Francuska. Ovo ukazuje da je ovo i dalje više izbeglička, nego migrantska ruta“, naveo je Milanović.
„Prema sporazumima o readmisiji tokom 2022. godine Srbija je prihvatila 617 osoba, a iz Srbije je proterano 190 osoba. Izveštaj o napretku iz 2021. godinu navodi da tokom 2022. godine 14.806 stranca sprečeno da uđe u Srbiju, pri čemu je opravdano pretpostaviti da se većinom radi o osobama koje nisu u potrebi za međunarodnom zaštitom. Tokom 2022. godine došlo je naglog povećanja broja iregularnih prelazaka granica sa EU (136%), kao i smanjenog vremena zadržavanja izbeglica i migranata u Srbiji (sa 30 na 16 dana). Kraće zadržavanje je karakteristično za celu rutu, pri čemu je u Bosni i Hercegovini zadržavanje izbeglica i migranata smanjeno sa 58 dana na 8 dana u istom periodu. Tokom 2022. godine u CA evidentirano je 119.670 dolazaka stranaca, pri čemu je na kraju 2022. godine CA boravilo 3.059 osoba. Tokom 2022. godine 322 osoba je podnelo zahtev za azil (0,3%)“, prezentovao je Milanović.
On je naveo da je IDEAS usvojio Strategiju unapređenja položaja izbelica (2023-2027) koji ima šest stubova: „Osigurati pristup teritoriji i postupku azila, unaprediti uslove života i inkluziju tražioca azila, uspostaviti fer, efikasan i delotvoran postupak azila, obezbediti sveobuhvatnu podršku izbeglicama tokom integracije, osnažiti tražioce azila i izbeglice kako bi mogli da utiču na procese donošenja odluka i oblikuju svoju budućnost i kreirati inkluzivne zajednice i suprostaviti se ksenofobiji i govoru mržnje“.
U okviru projekta ”Unapređenje inkluzije i integracije izbeglica u Srbiji”, Centar za istraživanje i razvoj društva IDEAS, u saradnji sa Švajcarskom Vladom, osnovao je Savet izbeglica. Savet omogućava aktivno učešće izbeglica i tražilaca azila u formulisanju, prioritetizaciji i rešavanju izazova sa kojima se svakodnevno susreću. Upravo Savet izbeglica radiće na sistemskom rešavanju ovog izazova kako bi naši novi sugrađani bili dovoljno informisani i osnaženi da izvade sebi ličnu kartu, otvaraju račune u banci, upisuju decu u škole, nostrifikuju diplome, registruju svoje preduzetništvo, pristupe tržištu rada i profesionalno napreduju
Fernando Almeyda Rodriguez, pravnik i lider Tematske grupe za zagovaranje Saveta za
izbeglice u Srbiji, ukazao je njegov rad, koji je prema njegovim rečima usmeren na pravo na obrazovanje, zdravlje, kućni smeštaj, diskriminaciju i ostale pravne procedure.
„Njegova misija je da obzebediti inkluziju i integraciju izbeglica i tražioca azila u Srbiji, kroz ojačavanje njihovih kapaciteta i pružanje podrške kako bi mogli da steknu nezavisnost, kao i da aktivno učestvuju u srpskom društvu. Savet izbeglica funkcioniše kao telo IDEAS, i sastoji se od 5 radni grupa. Dugoročni cilj je evolucija kako bismo postali nezavisna organizacija, a međuvremenu radimo na postizanju svih pomenutih ciljeva. Zato pozivamo izbeglice i tražioce azila da nas kontaktiraju i zatraže pomoć i daju nam šansu da im pomognemo u skladu sa njihovim potrebama“, poručio je Almeyda Rodriguez.
„Kada pogledamo brojke, ne samo u prethodne dve godine, već kada uzememo u obzir da je Republika Srbija svoj sistem azila saglasno obavezama iz Konvencije o statusu izbeglica, čiju godišnjicu danas proslavljamo, usvojila 2008. godine, verujem da je registrovanih i neregistrovanih ljudi 2 miliona plus prošlo ovuda i kada se sve te brojke uporede i kada vidimo kako se i evropski kontinent promenio u prethodnih 10 do 15 godina i da smo svedoci nekih promena koje nisu pozitivne, možemo da vidimo da smo iz tog procesa mnogo naučili i da smo postavili osnove, da neke stvari koje nismo imali, danas imamo, ali postoji još dosta prostora da se unapređuje naš sistem azila i migracije, kako kroz brojke, tako i kroz sadržinu“, rekao je Nikola Kovačević, pravnik za ljudska prava, Centar za istraživanje i razvoj društva IDEAS.
Prema njegovim rečima kada pričamo o pravima izbeglica i tražilaca azila i kada obeležavamo ovaj dan treba biti pošten i reći da zbog geografske situacije Srbije nije uvek lako, ali sa druge strane, „jeste moguće da se ciljevi postavljeni kroz našu strategiju ostvare, a to je i da broj ljudi koji ozbiljno razmatra da ostane u Srbiji poraste i da dobiju sveobuhvatnu i profesionalnu pravnu podršku i da njihovo uključivanje u srpsko društvo krene od momenta kada su podneli zahtev za azil“, istakao je Kovačević.
On je poslao poruku da samo zajedno civilni sektor, međunarodne organizacije i državne institucije mogu da unaprede primenu i život dokumenta koji danas slavimo.
„Samo zajedno možemo da se odupremo nekim negativnim trendovima, gde se smatra da je Srbija mesto na kojem ne treba da se uživaju ljudska prava izbeglica i migranata, već se na nju gleda kao na neku čekaonicu iz koje treba da se bira. Sve politike koje se kroje na nivou EU moraju da uzmu u obzir da ako ne uključuju ravnopravnu raspodelu odgovornosti za sve ove ljude, samo će se dešavati veće tragedije i više ljudi će rizikovati, a sve sve više izbeglica i tražilaca azila i drugih ranjivih kategorija migranata koje nastaju na tako nekoj ruti će ostati bez pomoći“, naglasio je Kovačević.
Tamara Vlaškalin iz Centra za istraživanje i razvoj društva IDEAS je na zatvaranju konferencije prisutne uputila da su zajedno sa novinarima i novinarkama i medijskim profesionalncima formirali „Medijsku mrežu protiv ksenofobije novinara i novinarki“.