Feministički pokreti pomogli u edukaciji, neophodna i reakcija institucija
Foto: Medija centar Beograd

Feministički pokreti pomogli u edukaciji, neophodna i reakcija institucija

Održan drugi okrugli sto Medija centra na temu psihičkog nasilja kao uzroka svakog drugog vida nasilja prema ženama 

Autor: Medija centar Beograd/30. mart 2022. 

Feministički društveni pokreti, kao što su oni koji stoje iza „nisi sama“ i „nisi prijavila“ pomogli su osvešćivanju pre svega žena, ali i muškaraca, o tome šta jeste psihičko nasilje i zašto ga je teško prepoznati, prijaviti, ali odgovornost institucija sistema za nekažnjivost ovakvih zločina i izostanak edukacije još uvek postoji i to se mora menjati, poručeno je sa drugog okruglog stola koji je organizovao Medija centar na temu prevencije psihičkog nasilja kao uzroka svakog drugog oblika nasilja prema ženama.   

Teoretičarka kulture i feministkinja Marija Ratković naglasila je da su okolnosti u kojima živimo po pitanju odnosa prema ženama posledica viševekovnog patrijarhata i maltretmana žena i da je u takvom kontekstu na prvom mestu neophodno učenje žena koji su to oblici nasilja koji se nad njima sprovode. 

- Nasilje je toliko dugo normalizovano da je potrebna obuka da ga žene prepoznaju. Ne bih se povoljno izrazila o kontekstu u kome mi funkcionišemo, ali veliki posao je urađen i samim tim što imamo neku vrstu „metoo“ pokreta i u Srbiji, imamo prostorza razgovor i o oblicima nasilja koji nisu samo fizičko nasilje – naglasila je ona. 

Ratković je u nastavku razgovora naglasila i da sistem funkcioniše tako da nasilnici koriste priliku nekažnjivosti i moći. 

- Postoji jedna neverovatna društvena nagrada za nasilje, od toga da se to smatra snagom demonstracijom moći, do toga da nenasilni vidovi komunikacije pripadaju nekom nestrastvenom svetu – kako je objasnila ona. 

Novinarka mlađe generacije i članica mreže Novinarke protiv nasilja Tamara Urošević naglasila je da su pokreti koji su se u poslednje vreme pojavili u Srbiji, kao što su „nisi sama“ i „nisam prijavila“ pomogli da se mlađe generacije, kako žena, tako i muškaraca, edukuju o ovom fenomenu. 

- Mlađe generacije se informišu preko društvenih mreža i tu smo mogli da vidimo koliko nasilje nije prepoznato. Neko je morao da progovori o tome da svi mi drugi shvatimo - e meni se i ovo desilo“. Mlađa generacija žena je to prepoznala ali prethodne generacije su nam krčile put da mi možemo da kažemo „ja sad ovo neću“ – naglasila je ona. 

Psiholog Goran Tomin rekao je da je pesimističan po pitanju toga koliko je naše društvo sposobno da prepozna psihičko nasilje jer smo tek počeli javno da govorimo o tome, i to samo o onim najbrutalnijim vidovima nasilja. 

- Mi još treba da „gulimo“ da dođemo do senzibilisanosti o psihičkom nasilju. Heštegovi na društvenim mrežama omogućili su deo osvešćivanja. Ja sada ne mogu a da ne sretnem ženu koja nije rekla „i ja“. To udara i muškarce što je strahovito dragoceno – naglasio je on. 

On je podsetio da se javnost u vezi sa slučajevima nasilja koji su dosepli u javnost prvo pitala „a zašto nije odmah prijavila“, i da odgovor na to pitanje leži u kompleksnim uzrocima i nepoverenju u institucije sistema. 

- Nije mogla da prijavi zbog kompleksnih spoljašnjih i unutrašnjih faktora. Spoljašnji su na prvom mestu nepoverenje da će prijavljivanje dovesti do toga da bude sekundarno viktimizirana, da ne doživi još gori linč javnosti, a drugo nepoverenje da će išta da se desi da bude zaštićena. Unutrašnji faktori imaju veliku težinu, tu je osećanje krivice i zato je teško da izađe. Na tim faktorima moramo da radimo – naglasio je on. 

On je istakao i da, kada pričamo o prevenciji, najvažnije je pitanje edukacije. 

- To znači prepoznavanje suptilnih mehanizama psihičkog nasilja, kako da znate da ste u toj priči, prvo to, a posle ćemo o izlasku, posle ćemo o reakcijama. U tom smislu je hešteg „nisam prijavila“ edukovao, pre svega žene ali i muškarce – rekao je Tomin. 

Drugii okrugli sto na ovu temu deo je projekta koji organizuje Medija centar Beograd sa ciljem podizanja svesti javnosti o prevenciji psihičkog nasilja prema ženama kao pretečom drugih oblika nasilja, posebno fizičkog.

*Ovaj projekat je sufinansiran iz budžeta Republike Srbije-Ministarstva kulture i informisanja.Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.