Razgovor povodom izdanja knjige Mehmeda Agovića TELEVIZIJA POD OPSADOM

Udruženje za kulturu povezivanja MOST ART JUGOSLAVIJA i HELSINŠKI ODBOR ZA LJUDSKA PRAVA u Srbiji pozivaju vas na razgovor povodom izdanja knjige Mehmeda Agovića TELEVIZIJA POD OPSADOM

Izdavački CENTAR ZA KRITIČKO MIŠLJENJE iz Mostara i Udruženje MOST ART JUGOSLAVIJA, Beograd

Autor ovog svojevrsno dokumentovanog istorijskog svedočanstva govori o sudbini javnih medijskih servisa u Bosni i Hercegovini i regionu i njihovoj ulozi u političkim i ratnim događanjima 90-ih godina, te pokreće pitanje njihove profesionalne misije danas, odvajanja od uticaja etnonacionalnih političkih elita i vraćanja građanima u procesu ispunjavanja uslova za pridruživanje EU.

Učestvuju:

• Sonja Biserko, 
• Rade Veljanovski, 
• Rade Radovanović, 
• Mehmed Agović, autor

Putem video linka u razgovor će biti uključen Boris Bergant posebni izveštač EBU za stanje javnih medija u regonu

Moderator:

• Dragan Stojković, urednik izdanja 

O KNJIZI SU NAPISALI

Pitanje i sudbina javne RTV u Bosni i Hercegovini slični su, neki bi rekli – identični, historijatu države BiH, od njenog međunarodnog priznanja preko Dejtonskog sporazuma do danas. Kako je razorena ugledna medijska kuća sa četiri radijska, tri televizijska programa, stotinama releja i predajnika, velikim orkestrima i arhivama građenim decenijama, a koji su neupitno kulturno-historijsko blago Bosne i Hercegovine? Ovo je, u najkraćem, tema knjige Mehmeda Agovića, jednog od zaista pozvanih da odgovore na ovaj izazov. Agović je autentični svjedok ove drame bosansko-hercegovačkog društva. Bio je predratni novinar i urednik, potom ratni direktor, a nakon nešto više od decenije izbivanja iz matične kuće u nju se vratio da učestvuje u pokušaju uspostave profesionalnog sistema koji je ovdašnja politika srozala do dna. Ova je knjiga individualni doprinos tome.

Boro Kontić, direktor Media centra Sarajevo

U ovoj knjizi kao prvom sveobuhvatnom prikazu političkih i medijskih (ne)prilika  koje prouzrukuju „sindrom BiH” i „sagu javnih medijskih servisa u BiH” autor, koji se ne predaje u svojim profesionalnim uvjerenjima, navodi moguće izlaske i puteve  rješenja. Želim da se ostvare. Iskustvo je loše. No promjena neće biti dok se ne promijeni paradigma rukovođenja i usvoji shvatanje Bosne i Hercegovine kao građanske države sa jednakim pravima i dužnostima za sve, kao i shvatanje da vlast i mediji služe javnosti, a ne pojedinim zatvorenim elitama izolovanih  interesnih grupa.

Boris Bergant, bivši potpredsjednik EBU